Geo-blokiranje: umjetne granice u prekograničnoj internet trgovini

‌Novo izvješće Mreže Europskih potrošačkih centara (ECC-Net) otkriva da se potrošači i dalje suočavaju s diskriminacijom na temelju nacionalnosti i mjesta boravišta

Neki trgovci koriste poslovnu praksu kao što je geo-blokiranje kako bi stvorili umjetne granice i potrošačima ograničili pristup uslugama. 

Mreža Europskih potrošačkih centara predstavlja novo izvješće, naziva Da li nevidljive granice i dalje ograničavaju potrošačima pristup uslugama u EU?, koje je pokazalo da unatoč zakonodavstvu EU-a, koje zabranjuje diskriminaciju na temelju nacionalnosti i mjesta boravišta, poslovna praksa, kao što je geo-blokiranje, i dalje ograničava potrošačima pristup uslugama kada kupuju putem interneta. Izvješće je analiza slučajeva različitog postupanja prema potrošačima diljem Europe, što je relevantno sukladno članku 20. stavku 2. Direktive o uslugama, koja ističe načela nediskriminacije na temelju nacionalnosti i mjesta boravišta.

Izvješće je pokazalo da se potrošači i dalje suočavaju s ograničenjima i učestalim odbijanjem dostave paketa ili višim cijenama dostave zbog njihove nacionalnosti ili mjesta boravišta. Pritužbe pokazuju da su neki trgovci stvorili umjetne barijere, a da su razlozi, zbog kojih ih koriste, uglavnom neopravdani. Najveći broj pritužbi, povezanih s člankom 20. stavkom 2. Direktive o uslugama, podnijeli su  potrošači iz Austrije, Italije i Irske.

Mreža ECC zahtijeva veću jasnoću o tome što točno čini diskriminaciju sukladno članku 20. stavku 2. Direktive o uslugama, te strožu provedbu kada se pojavi povreda od strane pružatelja usluga.

Danijela Marković Krstić, voditeljica ECC-a Hrvatska, izjavila je: „Direktiva o uslugama bila je važan korak u poboljšanju funkcioniranja jedinstvenog tržišta za usluge. Međutim, pritužbe, koje je zaprimila mreža ECC, su potvrdile da načela nediskriminacije, iz članka 20. stavka 2. Direktive o uslugama, nisu bila učinkovita u borbi s neopravdanim razlikama u pružanju usluga te nisu smanjila pravnu nesigurnost. Potrošači se prečesto suočavaju s ograničenjima koja nemaju opravdanja dok su razlozi, koje navode trgovci, neuvjerljivi i bez objektivnih kriterija.

Mreža ECC pozdravlja stajalište Europske komisije da su daljnje mjere neophodne, kako bi načela  nediskriminacije dala vidljive učinke i razvila pravila protiv diskriminacije potrošača na temelju nacionalnosti ili mjesta boravišta. Također, mreža ECC pozdravlja inicijative Europske komisije, Jedinstveno digitalno tržište i Strategiju jedinstvenog digitalnog tržišta, kao i usvajanje paketa mjera o e-trgovini a koje predstavlja veliki korak naprijed u borbi protiv geo-blokiranja, čineći  prekograničnu dostavu pristupačnijom, te povećava povjerenje potrošača kroz bolju zaštitu i provedbu. "

Izvješće je rezultat zajedničkog projekta, kojem je cilj bio istražiti rad mreže ECC u skladu s Direktivom o uslugama i glavne probleme s kojim se potrošači susreću. ECC Irska vodio je rad na projektu a pomogli su mu članovi radne skupine: ECC Austrija, Nizozemska, Norveška, Švedska i Ujedinjeno Kraljevstvo.

Najvažniji zaključci:

• U periodu od siječnja 2013. do prosinca 2015. godine, mreža ECC zaprimila je 532 pritužbe povezane s člankom 20. stavkom 2. Direktive o uslugama, a što predstavlja povećanje od 140 % u odnosu na 222 pritužbe zaprimljene u periodu od 2010. do 2012. godine.
• Najveći broj pritužbi, povezanih s člankom 20. stavkom 2., zaprimljeno je od potrošača iz Austrije (138), Italije (68) i Irske (66).
• Više od 82% zaprimljenih slučajeva odnosilo se na mjesto boravišta potrošača, a ne na nacionalnost potrošača i to najčešće prilikom online transakcija. 
• Gotovo 68% pritužbi odnosilo se na situacije u kojima su se potrošači susretali s razlikama u cijenama ili usluzi- najčešće prilikom kupnje elektroničkih i kućanskih aparata, automobila, odjeće, knjiga, preuzimanja glazbe ili podataka. 
• Gotovo 25% slučajeva odnosilo se na pružanje usluga u turizmu, uključujući usluge koje pružaju turističke agencije, pružatelji usluga smještaja te zabavni parkovi.
• Više od 5% slučajeva odnosilo se na usluge iznajmljivanja automobila i usluge leasinga. 
• Trgovci koji su ograničavali pružanje usluge i naplaćivali različite cijene potrošačima na temelju njihove u nacionalnosti ili mjesta boravišta, činili su to na način da su blokirali pristup internet stranicama, automatski preusmjeravali na drugu internet stranicu, odbijali isporuku ili plaćanje te primjenjivali različite cijene ili uvjete prodaje.
• Od 243 slučaja, koji su zahtijevali intervenciju mreže ECC, 54 su prijavljena nadležnom provedbenom tijelu i to najčešće zbog nesuradnje trgovaca i izostanka opravdanih objašnjenja za takvu poslovnu praksu. U 57% slučajeva proslijeđenih nadležnom tijelu, povratne informacije o ishodu nisu zaprimljene. 
• U 19 država članica, nadležna tijela imaju ovlasti nametnuti sankcije i kazne u slučajevima kršenja odredbi Direktive o uslugama. Međutim, u Litvi i Nizozemskoj te na Cipru, nadležna tijela za provedbu nemaju ovlasti nametnuti sankcije trgovcima.

Slučajevi diskriminacije:

• Potrošač iz Italije namjeravao je rezervirati smještaj u Italiji putem internet stranice trgovca sa sjedištem u Njemačkoj. Da bi dovršio rezervaciju, morao je upisati adresu u Njemačkoj, u protivnome, rezervacija nije bila moguća. 
• Potrošač iz Irske sudjelovao je u maraton utrci koju je organizirao trgovac sa sjedištem u Ujedinjenom Kraljevstvu. Kao inozemnom sudioniku, potrošaču je naplaćena viša cijena za razliku od cijena dostupnih stanovnicima iz UK-a. 
• Potrošač iz Belgije želio je kupiti e-čitač s ugrađenim francuskim rječnikom, na francuskoj verziji stranice multinacionalne kompanije sa sjedištem u Luksemburgu, ali bez uspjeha. Potrošač je preusmjeren na internacionalnu stranicu, na kojoj proizvod, s traženim ugrađenim dodatkom, nije bio dostupan.
• Tijekom procesa narudžbe s internet stranice njemačkog trgovca, austrijski potrošač morao je upisati podatak o mjestu boravišta, ali kada je upisao svoju adresu u Austriji, zaprimio je obavijest kako je narudžbu moguće izvršiti isključivo putem austrijske verzije internet stranice, a na kojoj je cijena istog proizvoda bila znatno viša.