Modernizacija platnih usluga i otvaranje podataka o financijskim uslugama: nove prilike za potrošače i poduzetnike

Europska komisija iznijela je prijedloge kojima se plaćanja i financijski sektor u širem smislu uvode u digitalno doba. Nova pravila dodatno će poboljšati zaštitu potrošača i konkurenciju u elektroničkim plaćanjima, a potrošačima omogućiti da svoje podatke dijele na siguran način i dobiju bolje i jeftinije financijske proizvode i usluge. Interesi potrošača, tržišno natjecanje, sigurnost i povjerenje u središtu su tih prijedloga.

Proteklih se godina tržište platnih usluga bitno promijenilo. Elektronička plaćanja u Uniji u stalnom su porastu pa je njihova vrijednost u 2021. dosegnula 240 bilijuna eura (184,2 bilijuna eura u 2017.). Pandemija bolesti COVID-19 ubrzala je taj trend. Zahvaljujući digitalnim tehnologijama, na tržište su ušli novi igrači, a napose oni koji pružaju usluge „otvorenog bankarstva” odnosno sigurnu razmjenu financijskih podataka između banaka i financijskotehnoloških poduzeća („fintech” poduzeća). Pojavile su se i sofisticirane vrste prijevara, koje su rizične za potrošače i narušavaju njihovo povjerenje.

Zbog svega toga današnjim se paketom nastoji osigurati da financijski sektor Unije bude primjeren svojoj svrsi i prilagodljiv neprekidnoj digitalnoj transformaciji i rizicima i prilikama koje ona donosi, osobito za potrošače.

Zato Komisija predlaže dva skupa mjera:

1. Revizija Direktive o platnim uslugama

Ovim se prijedlogom mijenja i modernizira postojeća Direktiva o platnim uslugama (PSD2) koja će postati Direktiva PSD3 i uvodi Uredba o platnim uslugama. Taj prijedlog sadržava paket mjera čiji je cilj:

• suzbijati i smanjivati prijevare pri plaćanju, tako što se pružateljima platnih usluga omogućuje da međusobno razmjenjuju informacije o prijevarama, poboljšava informiranje potrošača, postrožuju pravila o autentifikaciji klijenata, proširuju prava na povrat za potrošače koji su žrtva prijevare i za sve kreditne transfere uvodi obvezni sustav za provjeru primateljeva IBAN-a i imena
• proširiti prava potrošača ako su im npr. sredstva privremeno blokirana, poboljšati transparentnost izvoda s transakcijskog računa i osigurati transparentnije informacije o naknadama za korištenje bankomata
• dodatno ujednačiti uvjete za banke i nebankovne pružatelje usluga, ponajprije tako što se nebankovnim pružateljima platnih usluga uz odgovarajuće zaštitne mjere omogućuju pristup svim platnim sustavima u Uniji i prava na bankovni račun
• poboljšati funkcioniranje otvorenog bankarstva, tako što se uklanjaju preostale prepreke pružanju usluga otvorenog bankarstva, jača kontrola potrošača nad njihovim podacima o plaćanju i omogućuje ulazak novih inovativnih usluga na tržište
• poboljšati dostupnost gotovog novca u trgovinama i bankomatima, tako što se trgovcima na malo omogućuje da potrošačima nude usluge isplate gotovine bez obveze kupnje i pojašnjavaju pravila za neovisne vlasnike bankomata
• poboljšati usklađenost i praćenje provedbe, tako što se većina pravila o plaćanjima donosi u uredbi koja se izravno primjenjuje i postrožuju odredbe o provedbi i kaznama.

Tim se prijedlogom potrošačima jamči izvršenje sigurnih elektroničkih plaćanja i transakcija u Uniji, nacionalnih i prekograničnih, u eurima i drugim valutama. Njime se štite prava potrošača, a istodobno im se pruža i veća mogućnost izbora pružatelja platnih usluga na tržištu.

2. Zakonodavni prijedlog okvira za pristup financijskim podacima

Tim se prijedlogom uvode jasna prava i obveze pri razmjeni podataka o potrošačima u financijskom sektoru koji se ne odnose samo na račune za plaćanje, a to su:

• mogućnost, a ne obveza, da potrošači dijele svoje podatke s korisnicima podataka (npr. financijskim institucijama i fintech poduzećima) u sigurnom, strojno čitljivom formatu, kako bi mogli koristiti nove, jeftinije i bolje financijske i informacijske proizvode i usluge koji se temelje na podacima (kao što su alati za usporedbu financijskih proizvoda, personalizirani savjeti putem interneta)
• obveza za vlasnike podataka o potrošačima (npr. financijske institucije) da te podatke stave na raspolaganje korisnicima podataka (npr. drugim financijskim institucijama ili fintech poduzećima) uvođenjem potrebne tehničke infrastrukture i uz odobrenje potrošača
• puna kontrola potrošača nad time tko i u koju svrhu može imati pristup njihovim podacima kako bi se povećalo njihovo povjerenje u razmjenu podataka, a što se olakšava zahtjevom o uvođenju posebne nadzorne ploče za odobrenje i boljoj zaštiti osobnih podataka potrošača u skladu s Općom uredbom o zaštiti podataka (GDPR)
• standardizacija podataka o potrošačima i potrebnih tehničkih sučelja u okviru sustava za razmjenu financijskih podataka, pri čemu i vlasnici i korisnici podataka moraju biti članovi tog sustava
• jasna pravila o sustavu odgovornosti za povrede podataka i mehanizmima za rješavanje sporova u okviru sustava za razmjenu financijskih podataka, tako da vlasnici podataka zbog rizika od odgovornosti ne uskraćuju dostupnost tih podataka
• dodatni poticaji vlasnicima podataka za uvođenje vrlo kvalitetnih sučelja za korisnike podataka uz razumnu naknadu od korisnika podataka u skladu s općim načelima razmjene podataka među poduzećima utvrđenima u Prijedlogu akta o podacima (a manja će poduzeća plaćati samo naknadu po stvarnom trošku). 

U praksi će taj prijedlog potaknuti ponudu inovativnih proizvoda i usluga za korisnike i konkurenciju u financijskom sektoru. Potrošači će npr. imati koristi od boljeg upravljanja osobnim financijama i savjetodavnih usluga. Nekoć zamorni procesi usporedbe usluga ili prelaska na novi proizvod postat će jednostavniji i jeftiniji, što uključuje npr. automatiziranu obradu zahtjeva za hipotekarni kredit. Malim i srednjim poduzećima omogućit će se i pristup brojnijim financijskim uslugama i proizvodima, kao što su konkurentniji krediti na temelju dostupnijih podataka o njihovoj kreditnoj sposobnosti.

Kontekst i sljedeći koraci

Komisija današnjim prijedlogom ispunjava obvezu koju je preuzela u strategiji za plaćanja malih vrijednosti iz 2020. jer njime i uz promjene na tržištu osigurava svrsishodnost pravila o plaćanjima malih vrijednosti u Uniji i potiče razvoj trenutačnih plaćanja u Uniji. U tom je smislu taj prijedlog dopuna Komisijina prijedloga uredbe iz 2022. o trenutačnim plaćanjima u eurima koja trebaju biti dostupna svim građanima i poduzetnicima koji imaju bankovni račun u Uniji i zemljama EGP-a.

Istodobno, prijedlogom o pristupu financijskim podacima ispunjava se obveza preuzeta u strategiji za digitalne financije iz 2020. o uvođenju europskog financijskog podatkovnog prostora. Ta je inicijativa za financijski sektor općenito dio šire europske strategije za podatke i temelji se na ključnim načelima pristupa podacima i obrade podataka utvrđenima u njezinim drugim inicijativama, kao što su Akt o upravljanju podacima, Akt o digitalnim tržištima i Prijedlog akta o podacima.

Dodatne informacije dostupne su na stranicama Europske komisije.

Izvor: Europska komisija, 03.07.2023.