EUIPO objavio Izvješće povodom obilježavanja Svjetskog dana borbe protiv krivotvorenja
Povodom Svjetskog dana borbe protiv
krivotvorenja, koji se ove godine obilježava 8. lipnja, Ured Europske
unije za intelektualno vlasništvo (EUIPO) objavio je Izvješće o rizicima
i šteti uzrokovanoj povredama prava intelektualnog vlasništva u Europi,
čime je pokrenuta ovogodišnja kampanja usmjerena jačanju javne svijesti
o navedenim pitanjima.
S obzirom na situaciju vezanu uz pandemiju bolesti COVID-19, potrošači su u proteklom razdoblju počeli sve češće koristiti mogućnosti elektroničke kupovine te je, prema podacima Eurostata, više od 70% Europljana tijekom 2020. godine kupovalo putem interneta. Podaci govore o tome da je čak trećina Europljana pritom bila u dvojbi je li proizvod koji su kupili originalan ili se radilo o krivotvorini, iz čega se može zaključiti da je ovo pitanje od velikog značaja za europske potrošače i sigurnost njihovih odabira pri kupovini na daljinu.
Trgovina krivotvorenim i piratskim proizvodima rastući je globalni problem. Stoga su OECD i EUIPO proveli više istraživanja vezanih uz ove oblike nezakonite trgovine, s ciljem utvrđivanja činjenica i prikupljanja dokaza potrebnih za usvajanje odgovarajućih politika i strategija u borbi protiv ovih negativnih pojava.
Prema podacima iz istraživanja EUIPO-a i OECD-a krivotvorine predstavljaju 6,8% uvoza u Europsku uniju u ukupnoj vrijednosti od 121 milijardu eura, te su krivotvorinama obuhvaćeni različiti industrijski sektori, od sektora kozmetičkih proizvoda, igračaka, vina i alkoholnih pića, elektroničkih uređaja i odjeće, pa sve do sektora lijekova i farmaceutskih proizvoda te sektora proizvodnje pesticida. Nedvojbeno se radi o proizvodima potencijalno iznimno opasnim za zdravlje i sigurnost potrošača te za sigurnost okoliša. Najveći utvrđeni rizik za ljude i okoliš povezan je s izlaganjem opasnim kemikalijama.
Tijekom pandemije bolesti COVID-19 dodatno je porasla zabrinutost zbog krivotvorenih proizvoda, posebice zbog pojave krivotvorenih lijekova kao što su antibiotici i analgetici, ali i ostalih medicinskih proizvoda, kao što su osobna zaštitna oprema i maske za lice.
Iako najveći broj oduzimanja krivotvorenih i piratskih proizvoda u carinskom postupku čine proizvodi koji se dostavljaju naručiteljima putem poštanskih pošiljaka, najveće količine i ukupna vrijednost oduzetih krivotvorina bilježi se u pomorskom prijevozu odnosno u prijevozu robe kontejnerskim brodovima.
Digitalno piratstvo, s druge strane, također predstavlja oblik povreda prava intelektualnog vlasništva. U posljednje vrijeme osobito se ističu slučajevi IPTV-a, odnosno televizijskog sadržaja koji se prenosi putem interneta, gdje se procjenjuje da pružatelji nezakonitog IPTV-a u Europskoj uniji svake godine stječu gotovo 1 milijardu eura, čime nastaje značajna šteta za stvaratelje sadržaja i zakonite gospodarske subjekte koji posluju u ovom sektoru.
Dokazi koje su prikupila nadležna tijela upućuju na sudjelovanje organiziranih kriminalnih grupa u aktivnostima koje uključuju povrede prava intelektualnog vlasništva, te na povezanost ovih nezakonitih aktivnosti s drugim oblicima ozbiljnog kriminaliteta, uključujući pranje novca, različita prijevarna postupanja s dokumentima, kibernetički kriminalitet i druge oblike teških kaznenih djela.
Stoga je borba protiv kaznenih djela u području intelektualnog vlasništva ponovno postala jedan od deset prioriteta Europske unije u borbi protiv organiziranog kriminaliteta.
Povrede prava intelektualnog vlasništva predstavljaju problem i s gledišta gospodarstva Europske unije, a osobitu štetu trpe mala i srednja poduzeća (dalje: MSP-ovi). Iz prikupljenih podataka proizlazi da je svaki četvrti MSP u Europskoj uniji pretrpio štetu zbog povreda prava intelektualnog vlasništva, pri čemu za Hrvatsku taj podatak iznosi 21,7% ispitanika.
Poduzeća koja su nositelji prava intelektualnog vlasništva (žigova, patenata) zbog ovih oblika povreda prava trpe štetu u obliku gubitka prihoda, negativnog utjecaja na konkurentnost, te nanošenja štete njihovom ugledu.
U svrhu pružanja potpore MSP-ovima, EUIPO je u okviru programa Ideas Powered for Business, u suradnji s Europskom komisijom te s nacionalnim i regionalnim uredima za intelektualno vlasništvo, osnovao Fond pomoći za MSP-ove u vrijednosti od 20 milijuna eura, a fond je namijenjen poduzećima koja žele razviti svoje strategije u području intelektualnog vlasništva i zaštititi svoja prava intelektualnog vlasništva na nacionalnoj, regionalnoj ili na razini Europske unije. Više informacija o navedenoj inicijativi možete pročitati ovdje.
Izvješće EUIPO-a o rizicima i šteti uzrokovanoj povredama prava intelektualnog vlasništva u Europi dostupno je na hrvatskom jeziku ovdje, a također su dostupne infografike te prigodni video sadržaj s prijevodom na hrvatski jezik.
Također upućujemo zainteresirane korisnike na brojne studije i novija istraživanja koje je objavio EUIPO, a kojima se može pristupiti ovdje.
S obzirom na situaciju vezanu uz pandemiju bolesti COVID-19, potrošači su u proteklom razdoblju počeli sve češće koristiti mogućnosti elektroničke kupovine te je, prema podacima Eurostata, više od 70% Europljana tijekom 2020. godine kupovalo putem interneta. Podaci govore o tome da je čak trećina Europljana pritom bila u dvojbi je li proizvod koji su kupili originalan ili se radilo o krivotvorini, iz čega se može zaključiti da je ovo pitanje od velikog značaja za europske potrošače i sigurnost njihovih odabira pri kupovini na daljinu.
Trgovina krivotvorenim i piratskim proizvodima rastući je globalni problem. Stoga su OECD i EUIPO proveli više istraživanja vezanih uz ove oblike nezakonite trgovine, s ciljem utvrđivanja činjenica i prikupljanja dokaza potrebnih za usvajanje odgovarajućih politika i strategija u borbi protiv ovih negativnih pojava.
Prema podacima iz istraživanja EUIPO-a i OECD-a krivotvorine predstavljaju 6,8% uvoza u Europsku uniju u ukupnoj vrijednosti od 121 milijardu eura, te su krivotvorinama obuhvaćeni različiti industrijski sektori, od sektora kozmetičkih proizvoda, igračaka, vina i alkoholnih pića, elektroničkih uređaja i odjeće, pa sve do sektora lijekova i farmaceutskih proizvoda te sektora proizvodnje pesticida. Nedvojbeno se radi o proizvodima potencijalno iznimno opasnim za zdravlje i sigurnost potrošača te za sigurnost okoliša. Najveći utvrđeni rizik za ljude i okoliš povezan je s izlaganjem opasnim kemikalijama.
Tijekom pandemije bolesti COVID-19 dodatno je porasla zabrinutost zbog krivotvorenih proizvoda, posebice zbog pojave krivotvorenih lijekova kao što su antibiotici i analgetici, ali i ostalih medicinskih proizvoda, kao što su osobna zaštitna oprema i maske za lice.
Iako najveći broj oduzimanja krivotvorenih i piratskih proizvoda u carinskom postupku čine proizvodi koji se dostavljaju naručiteljima putem poštanskih pošiljaka, najveće količine i ukupna vrijednost oduzetih krivotvorina bilježi se u pomorskom prijevozu odnosno u prijevozu robe kontejnerskim brodovima.
Digitalno piratstvo, s druge strane, također predstavlja oblik povreda prava intelektualnog vlasništva. U posljednje vrijeme osobito se ističu slučajevi IPTV-a, odnosno televizijskog sadržaja koji se prenosi putem interneta, gdje se procjenjuje da pružatelji nezakonitog IPTV-a u Europskoj uniji svake godine stječu gotovo 1 milijardu eura, čime nastaje značajna šteta za stvaratelje sadržaja i zakonite gospodarske subjekte koji posluju u ovom sektoru.
Dokazi koje su prikupila nadležna tijela upućuju na sudjelovanje organiziranih kriminalnih grupa u aktivnostima koje uključuju povrede prava intelektualnog vlasništva, te na povezanost ovih nezakonitih aktivnosti s drugim oblicima ozbiljnog kriminaliteta, uključujući pranje novca, različita prijevarna postupanja s dokumentima, kibernetički kriminalitet i druge oblike teških kaznenih djela.
Stoga je borba protiv kaznenih djela u području intelektualnog vlasništva ponovno postala jedan od deset prioriteta Europske unije u borbi protiv organiziranog kriminaliteta.
Povrede prava intelektualnog vlasništva predstavljaju problem i s gledišta gospodarstva Europske unije, a osobitu štetu trpe mala i srednja poduzeća (dalje: MSP-ovi). Iz prikupljenih podataka proizlazi da je svaki četvrti MSP u Europskoj uniji pretrpio štetu zbog povreda prava intelektualnog vlasništva, pri čemu za Hrvatsku taj podatak iznosi 21,7% ispitanika.
Poduzeća koja su nositelji prava intelektualnog vlasništva (žigova, patenata) zbog ovih oblika povreda prava trpe štetu u obliku gubitka prihoda, negativnog utjecaja na konkurentnost, te nanošenja štete njihovom ugledu.
U svrhu pružanja potpore MSP-ovima, EUIPO je u okviru programa Ideas Powered for Business, u suradnji s Europskom komisijom te s nacionalnim i regionalnim uredima za intelektualno vlasništvo, osnovao Fond pomoći za MSP-ove u vrijednosti od 20 milijuna eura, a fond je namijenjen poduzećima koja žele razviti svoje strategije u području intelektualnog vlasništva i zaštititi svoja prava intelektualnog vlasništva na nacionalnoj, regionalnoj ili na razini Europske unije. Više informacija o navedenoj inicijativi možete pročitati ovdje.
Izvješće EUIPO-a o rizicima i šteti uzrokovanoj povredama prava intelektualnog vlasništva u Europi dostupno je na hrvatskom jeziku ovdje, a također su dostupne infografike te prigodni video sadržaj s prijevodom na hrvatski jezik.
Također upućujemo zainteresirane korisnike na brojne studije i novija istraživanja koje je objavio EUIPO, a kojima se može pristupiti ovdje.
Izvor: Državni zavod za intelektualno vlasništvo, 08.06.2021.
